To je policiji rekao 18-godišnji Omišanin koji je tijekom ljeta 2013. podmetnuo tri požara u Zadvarju, Zakučcu i onaj u selu Duće tijekom kojega je izgorjelo 50 hektara terena. Nije patio od duševnih bolesti, nikada prije nije prekršajno ni kazneno gonjen, ne poznaje vlasnike zemlje koju je palio. Jednostavno je obilazio motorom područje i upaljačem palio suhu travu i raslinje uz cestu.

Došlo mu je.

I 24-godišnja konobarica iz mjesta Kneže na Korčuli ovo je ljeto u roku od nekoliko dana - od 21. do 24. srpnja - podmetnula sedam požara. Ujutro 21. srpnja, u blizini jednog ugostiteljskog objekta, na dva mjesta zapalila je suho raslinje, a zatim ušla u skladište objekta i zapalila i njega. Drugi dan, oko 11 sati, opet je upaljačem zapalila travu na neobrađenom zemljištu. Dvanaest sati kasnije zapalila je travu kraj dvorišta obiteljske kuće, da bi u noći i u kući u kojoj je boravila izazvala požar koji je zahvatio zavjesu, a zatim vrata, klima-uređaj i dio kreveta. Vlasnik kuće je ugasio požar prije nego što je šteta postala mnogo veća.

U petak ju je konačno policija uhvatila i pritvorila. Djevojka je posljednjih godina živjela u obiteljskoj kući s dečkom. Susjedi su ostali šokirani kad su čuli što je učinila. Izgledala je kao potpuno neproblematična osoba, rekli su.

Podmetač požara koji je prošlih dana spalio polovicu Pelješca još nije pronađen. Policija je demantirala da se radi o muškarcu u kasnim 30-ima, oženjenom ocu dvoje djece iz Kune Pelješke koji je prošle zime priveden jer je zapalio kontejnere u tome mjestu. Nakon toga se prijavio za rad u mjesnom vatrogasnom društvu. Odbili su ga, a mnogi su sumnjali da je baš zbog toga zapalio požar na brdu Tabor, požar koji je u sljedećim danima poharao poluotok. Baš je te večeri, malo nakon 21 sat, navodno viđen na Taboru. Točno u 21 sat završilo je tamošnje obavezno dežurstvo vatrogasne patrole.

Tko su ljudi koji podmeću požare? Radi li se o piromanima - osobama s poremećajem kontrole nagona, ljudima čija se bolest očituje u opsjednutosti vatrom i paljenjem? Ili su to osvetnici, vandali, obijesni ljudi koji pale iz nekog drugog motiva?

“Podaci iz literature govore da samo jedan do tri posto osoba u uzorku opće populacije u potpunosti ispunjava kriterije za piromaniju. Piromanija spada među poremećaje navika i nagona i u odnosu na druge psihijatrijske poremećaje relativno je rijetka”, kaže psihijatrica prim. Marina Kovač, sanacijska upraviteljica Neuropsihijatrijske bolnice “Dr. Ivan Barbot” iz Popovače, subspecijalistica iz forenzične te socijalne psihijatrije i stalna sudska vještakinja, suautorica nekoliko znanstvenih članaka o karakteristikama osoba koje podmeću požare.

Od 494 počinitelja kaznenog djela kojima je izrečena sigurnosna mjera liječenja, a koja se provodila u bolnici u Popovači, samo njih 39 – odnosno 7,9 posto - nalazilo se tamo zbog kaznenog djela podmetanja požara. Strana istraživanja, poput američkog provedenog na 90 osoba koje su podmetnule požare, pokazuje da je sličan postotak piromana i među podmetačima požara - u tom su istraživanju samo njih trojica ispunjavali klasične kriterije za piromaniju.

Sličan bi se rezultat vjerojatno dobio i kada bi se pomno istražile osobe koje su požare podmetale u Hrvatskoj. No, iznimka bi, slažu se naši sugovornici, vjerojatno bili najopasniji požari u Hrvatskoj - oni podmetnuti u priobalju tijekom ljetnih suša i turističke sezone. U njima je, čini se, udio piromana - osoba koje vatru pale iz osobnog užitka - mnogo veći.

Više o ovoj temi možete pronaći ovdje.