Možemo razgovor otvoriti očekivanjima za sezonu. Mislite li kako je ovo godina potpunog oporavka turizma nakon pandemije koronavirusa i nestabilnosti koja je prošle godine pred sezonu nastala zbog rata u Ukrajini?

Sve naznake sa stranih tržišta, odnosno naših glavnih emitivnih tržišta su kako će ovo biti izvrsna turistička godina. Sa stajališta bookiranja na terenu od strane privatnih iznajmljivača i hotelijera, ali i prema povratnim informacijama agencija i tour operatora, svi potvrđuju tvrdnju kako će ova sezona biti prava,  u kojoj konačno ne očekujemo nikakve negativne vanjske utjecaje. Sam Uskrs nam je pokazao kako su se sve najave dolazaka pokazale točnima i rezultirale izvrsnim turističkim rezultatima, stoga nimalo ne sumnjamo kako će se tako nastaviti tijekom cijele godine.

Spomenuli ste glavna emitivna tržišta. Znamo kako su Amerikanci i Britanci naši najbrojniji gosti i odlični potrošači, a imamo li trenutno neka nova tržišta u najavi, odnosno postoji li naznaka rasta broja turista s nekih drugih tržišta?

Moramo našu županiju gledati iz dva različita kuta. Kontinuirano ponavljam kako imamo 'dubrovački klaster' koji je u osnovi izrazita avio destinacija gdje je struktura gostiju nešto drugačija s puno Britanaca, Amerikanaca, Iraca, Francuza itd. Zatim imamo ostale klastere u županiji, koji su izrazite auto-destinacije - Pelješac, Korčula, Neretva, otoci... Struktura gostiju je nešto drugačija s više Nijemaca, Čeha, Austrijanaca, Poljaka i svih drugih koji su spremni doći automobilom. U tom kontekstu su turistički rezultati prošle godine bili zanimljivi, sva ta auto-destinacijska područja imala su skoro 100 posto turističkog prometa u odnosu na 2019. godinu, a neka su i prešla tu „slavnu“ godinu poput Orebića, dok je 'klaster Dubrovnik' bio na nekih 80 do 82 posto turističkog prometa u odnosu na najbolju predpandemijsku godinu. U velikom dijelu taj rezultat je i izostanak nama bitnih emitivnih tržišta s Dalekog istoka - Japan, Južna Koreja, Australija, Novi Zeland, Kina..., koja se još nisu oporavila, a nadamo se kako će se vratiti u skoroj budućnosti.

Uspjeh Pelješca i naših županijskih 'autodestinacija' možemo sigurno pripisati dobrim dijelom i Pelješkom mostu. 

Definitivno je Pelješki most donio velike promjene prošle godine, ali realno, s obzirom na to kako je pušten u promet na samom kraju srpnja, njegove pune benefite ćemo tek vidjeti ove godine. Mogu navesti informacije sa sajma u Münchenu gdje nam je zaista značajan broj posjetitelja pristupio i rekao nam kako su spremni doći ove godine ranije na Pelješac i otoke ponajviše u kampove s naglaskom na „outdoor“ aktivnosti. Većina su bili vrlo dobro upoznati s Pelješkim mostom i kako im je približio određene destinacije u našoj županiji. Moram napomenuti kako je most značajan i u dijelu implementacije Schengena koji je otvrdnuo naše vanjske granice, tako da je još važniji u segmentu protoka kroz državu koji je sada lišen onih gužvi i zaustavljanja na granicama. 

S obzirom na benefite koje je generirao Pelješki most, primjećujete li povećanje ulaganja u Pelješac ili neke značajnije najave i interese za buduća ulaganja u turističke objekte na Pelješcu?

Teško je sada ocijeniti, jer osim Orebića činjenica je kako na Pelješcu nema značajnijih smještajnih kapaciteta koje taj poluotok definitivno zaslužuje. To je svakako smjer kojim bi se trebalo ići, a vjerujem kako će pravi investitori osjetiti trenutak i obogatiti turističku ponudu Pelješca kako uz kvalitetan privatni smještaj i kampove, tako i po nama vrlo bitnim hotelskim sadržajem koji bi cijelu priču Pelješca digao na veću razinu.  Naravno, ne smijemo zaboraviti kako će i Korčula imati puno benefita, odnosno već ih dobrim dijelom i ima. Tako da ponavljam, ne sumnjam kako će investitori prepoznati Pelješki most kao motor za pokretanje investicija.

Još ćemo se zadržati na temama izvan grada. Često se može čuti sintagma 'disperzija turizma'. Jeste li zadovoljni brojem gostiju u Konavlima, Primorju, na Pelješcu, otocima? Korčula je primjerice posljednjih godina doživjela pravi 'boom', razne manifestacije privlače velik broj turista, od domaćih do stranih, na otok. 

Činjenica jest kako je Dubrovnik brend i uvijek će to biti, a naš Grad treba definitivno bazirati na elitnom turizmu, kulturi i događanjima. Zbog toga je na određeni način kako ste naveli sintagmu „disperzija turizma“ nužna. Povećanje sadržaja u ostalim dijelovima županije je jedan od načina kako to postići. Ako govorimo o Konavlima, Epidaurus festival je i dalje lijepa priča koja obogaćuje Cavtat.  Znamo i kako se već duže vrijeme radi jedna dobra etno-gastro priča koja ima vrlo pozitivan odjek među domaćom populacijom, međutim tu prostora ima za kvalitetnu nadogradnju u periodima pred i posezone koja bi definitivno mogla privući strane turiste. Naš grad ima zaista značajan broj manifestacija poput Ponta Lopud Festival, Midsummer Scene te Lumi Art koji se pojavio krajem prošle godine i ostavio odličan dojam. Kada ste već spomenuli, na Korčuli stvarno imamo vrlo dobre manifestacije poput Trag u beskraju, festivala posvećenog Oliveru Dragojeviću, Korčulanski barokni festival, Izazov Marka Pola, doček Pola Nove godine, Festival svjetla, Korčulanske pjatance, Vela Luka Outdoors... Moram pohvaliti trud lokalnih turističkih zajednica sa spomenutih područja, gdje u mnogim stvarima zajednički promišljaju i koordiniraju s nama kao regionalnom turističkom zajednicom aktivnosti na terenu, a u cilju privlačenja gostiju u pred i posezoni, što je nama vrlo bitno kod promocije na emitivnim tržištima. Ne smijem zaboraviti kako i u Neretvi imamo zanimljive manifestacije, od Maratona lađa, Smotre folklora, Dana neretvanske kneževine, Festivala pijeska, Ploče trail... Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije uz gore već nabrojane manifestacije prepoznaje i podržava sa značajnim financijskim sredstvima ukupno 42 manifestacije na području naše Županije, a s ciljem povećanja kvalitete sadržaja u destinacijama i ravnomjernog turističkog razvoja Županije. Radi se na tome da gosti koji dođu u Dubrovnik ili u ostale dijelove naše županije imaju što vidjeti i što posjetiti. 

Znamo kako turističke zajednice rade na privlačenju gostiju, na koje se sve načine to radi?

Nama je, kao regionalnoj turističkoj zajednici, glavni zadatak promocija. Radimo je na našim emitivnim tržištima, a ove godine pokrenuli smo online kampanje na 15 nam najvažnijih emitivnih tržišta. Idemo u online i offline oglašavanje, radi se s profesionalnim kućama što se tiče TV kanala, online sadržaja, reklama, a naravno sve to uzimajući u obzir specifičnosti određenog tržišta i ponašanja ljudi. Drugi dio posla je rad na terenu vezano uz našu županiju. Razni novinari, blogeri, influenceri i TV ekipe dolaze ovdje preko nas ili HTZ-a. Kroz sezonu dođe puno takvih ekipa, a mi ih zatim usmjeravamo unutar destinacije. Dubrovnik je magnet sam po sebi, tako da kroz sintagmu „disperzija turizma“ osim Dubrovnika pokazujemo im naše ostale prekrasne destinacije i sadržaje koje nudi naša županija. Naravno, oni vide Grad, ali imaju i redovne izlete i ture u Župu, Konavle, Ston, razna mjesta na Pelješcu, na Korčulu, Mljet, Neretvu, otoke... Vrlo je bitno pokazati im sve to, jer mnogi ostanu iznenađeni ljepotom, sadržajem i kvalitetom koje nude i ostali dijelovi županije. Odjek ovakvih aktivnosti na terenu je uvijek jedan od najvećih i najisplativijih u budućim razdobljima. Rezultati su na kraju opipljivi, vidimo reportaže, članke, reklame, preporuke i u konačnici agente koji odlučuju napraviti ture prema našoj destinaciji. Osim gore spomenutih načina promocije za 2023. godinu planiran je nastup na preko 20 sajmova i prezentacija.

Upravo ti agenti su izrazito važni, recimo gosti visoke platežne moći rijetko putuju bez posredstva agenta. Je li tu do izražaja dolazi važnost sajmova na kojima se Turističke zajednice predstavljaju i ostvaruju kontakte s raznim turističkim agentima?

Na sajmovima i prezentacijama imamo kontakte s agentima i u osnovi to je jedan od najvažnijih poslova. U pravilu su sajmovi koncipirani da imaju poslovni dio, a zatim dio koji se odnosi na široku publiku. Mnogi od njih se preko nas upoznaju s destinacijom, dogovorimo i određene sadržaje preko njih, nekada i traže direktne kontakte pa ih spajamo s našim tour operatorima, hotelijerima... Kada agenti izraze određenu želju poslovanja s nekim, mi smo tu na neki način i posrednik i promotor. Predstavništva HTZ-a u inozemstvu u ovom dijelu imaju posebnu ulogu te u suradnji s njima organiziramo putovanja agenata koja za cilj imaju upoznavanje s destinacijom.

Možete li neki sajam izdvojiti kao posebno važan za promociju naše županije?

Ne mogu izdvojiti jedan, ali definitivno je WTM u Londonu iznimno bitan, a pored njega i ITB u Berlinu. To su dva zaista velika sajma na svjetskoj razini, gdje se uz dobru pripremu može puno kvalitetnih kontakata ostvariti i kvalitetno promovirati destinacija. Svi koji znače nešto u turizmu bi trebali biti tu. O tim sajmovima treba razmišljati i u kontekstu brojki. Britanci su u našoj županiji prošle godine imali skoro 1,4 milijuna noćenja, a Nijemci 730 tisuća noćenja. Oni zauzimaju prva dva mjesta u dolascima, vrlo su nam bitni i želimo im da i ubuduće drže te dvije pozicije. 

Nedavno je županijska Turistička zajednica nastupila i na sajmu cikloturizma u Bologni, i to je nešto novo. 

Korčulani, Pelješani, a sada i Neretvani rade dobre stvari s cikloturizmom kojima ćemo pomoći u daljnjem razvoju. Ipak, cijeli taj koncept ne bih zaustavio samo na biciklizmu. Aktivni turizam je nešto što smo počeli jako dobro raditi u koordinaciji s lokalnim turističkim zajednicama i želimo pokazati kako je taj segment turizma vrlo bitan, pogotovo u pred i posezoni. Korčula je dobru priču napravila, imaju outdoor kartu, u njoj je dio koji se odnosi na planinarenje, bicikliranje, pješačke staze... To je kao proizvod vrlo dobro napravljeno. I Pelješac je nedavno 'izbacio' svoju outdoor kartu. Kada otiđemo na strana tržišta promovirati nešto, onda nešto moramo i pokazati. Nastojimo da se to odradi na prepoznatljivom klasterskom modelu, imamo dubrovački klaster i to su Grad, Konavle, Župa i Primorje, klaster Mljet, klaster Pelješac, klaster Korčula, klaster Lastovo i klaster Neretva. Nedavno smo bili u Neretvi i njima ćemo pružiti svu pomoć oko izrade outdoor karte. U tom segmentu bih rekao i kako je jedan od naših zadataka pomaganje manje razvijenih turističkih dijelova. Dužnost nam je ulaganje više sredstava u tim područjima kako bi pomogli u ravnomjernom razvoju turizma u županiji. Nedavno smo raspisali i natječaj za nerazvijena područja u koordinaciji s HTZ-om gdje će se, prema informacijama s terena, javiti puno aktera, za prave projekte.

Zadržat ćemo se na tim manjim turističkim zajednicama trenutak. Županijska TZ je svojevremeno dala preporuku za udruživanje lokalnih turističkih zajednica, kakav je rezultat? Je li potrebno imati toliko manjih turističkih zajednica? Recimo Turistička zajednica Janjina u mjestu od tek par stotina stanovnika, ili Trpanj i Orebić koji su i zemljopisno bliski, a nisu velika područja imaju svaki svoju. 

Svaka jedinica lokalne samouprave na svom području određuje treba li im turistička zajednica ili ne, to su njihove legitimne odluke. Što se tiče udruživanja, postoje dvije vrste, a to su formalno-pravno i projektno udruživanje. Na Korčuli je jako dobar primjer projektnog udruživanja, oni rade odličan posao i kroz ta projektna udruživanja su uspjeli napraviti puno toga za otok kao cjelinu, recimo gastro segment, outdoor segment i mnoge druge stvari. Na takve načine i potičemo lokalne zajednice da se udruže. Sada se to radi i na području Neretve i ne samo unutar njihovog klastera već i suradnja obogaćivanja outdoor sadržaja između županija. Mi kao županijska TZ potičemo projektna i ostala udruženja na području klastera koji su definirani kao prirodne cjeline jer smatramo kako se na taj način mogu najbolje promovirati, a i izvući najveći benefiti.

Možemo se za kraj dotaknuti i vaše uloge. Turističku zajednicu ste preuzeli u rujnu prošle godine. U kakvom ste je stanju našli i kako ste zadovoljni brojem zaposlenih u odnosu na obim posla?

Bio sam i ranije član skupštine Turističke zajednice Županije tako da sam već i prije imao određene informacije o TZ-u, naravno u manjem obimu, ali sam ih imao. No, pravo stanje stvari se vidi tek po dolasku na teren i moram reći kako je stanje vrlo dobro. Meni je vrlo bitno da nema nikakvih repova ni iznenađujućih stvari, a njih nema. Naravno, svatko tko dođe želi prilagoditi organizaciju svojem viđenju poslovanja koliko može i to sam u određenom dijelu napravio, a rezultati će se nadam se vidjeti. Što se tiče segmenta obima posla, Zakon iz 2020. godine je uskratio mogućnost promocije mnogim lokalnim turističkim zajednicama te nam je povećao obujam posla i samim tim broj ljudi koje imam na raspolaganju je 'na knap'. Ali, plovimo dalje, bitno je da radimo svoj posao i rezultati će se vidjeti. 

Jeste li zadovoljni financiranjem regionalnih turističkih zajednica?

Imamo ograničena sredstva, ali ona će biti dostatna za ono što nam treba. To je bitno, da na kraju godine budemo na što se kaže 'pozitivnoj nuli' uz odrađene sve zadatke koje smo si zadali. Nismo profitna organizacija pa je bitno ispuniti  sve svoje zadatke sa sredstvima koje imamo. 

Što vam je najzahtjevnije ili najveći izazov od kada se preuzeli ovu ulogu, možda nešto s čime se do sada niste susretali?

Svako iskustvo koje sam do sada stekao je uvijek dobrodošlo, međutim osnovna razlika je što je u ostalim organizacijama u kojima sam radio bilo značajno više ljudi, a to je onda zahtijevalo i više bavljenja ljudskim resursima. Naravno, te vrste posla ima i ovdje, ali u manjem obimu. Često kažem kako za vođenje bilo koje firme prvo treba biti dobar psiholog, a onda sve ostalo. U osnovi mislim kako ljudi koje sam zatekao ovdje imaju poslovnog iskustva i sad već s odmakom mogu reći kako su i kvalitetni ljudi. U poslu bih izdvojio da imamo značajna rekao bih 'bombardiranja' sa raznim sadržajima i onima koji nude razne kanale promocije. Najteži dio našeg posla je filtriranje svog tog sadržaja koji dolazi i biranje kvalitetnog i onog koji će imati odjek na emitivnom tržištu koje nas zanima. Zato smo stalno u kontaktu s HTZ-om i našim predstavništvima u zemljama koja ciljamo za promociju. Glavni zadatak je dakle filtracija, postavljamo si zadatak kako izabrati prave sadržaje i prave komunikacijske kanale kojima ćemo doći za optimum novca do gosta na našem emitivnom tržištu.

*Objavljeno u tiskanom izdanju Dubrovačkog dnevnika