Prometne nesreće u špici sezone nisu rijetka pojava. Ove godine ih je u srpnju i kolovozu bilo 215, navodi se u odgovoru Policijske uprave dubrovačko-neretvanske na upit Dubrovačkog dnevnika. Od toga su, nažalost, tri za posljedicu imale smrtni ishod, 114 ih je bilo s ozlijeđenim osobama i 98 s materijalnom štetom.
Slično je to podacima od prošle godine: U srpnju i kolovozu 2024. godine dogodilo se 208 prometnih nesreća, od kojih su tri prometne nesreće za posljedicu imale smrtno stradavanje osoba, 113 ih je bilo s ozlijeđenim osobama i 92 s materijalnom štetom.

Iako se u sezoni, zbog većeg broja turista i vozila, na našim cestama za nesreće često krivi stranci, da oni nisu jedini problem vidljivo je iz podatka prema kojima su strani državljani sudjelovali u manje od polovice prometnih nesreća kroz ovogodišnji srpanj i kolovoz, njih 99.

Opterećenje prometa sigurno je veće u sezoni i to se ne može zanemariti kao jedan od najvećih razloga porasta broja prometnih nesreća. Policija, naravno, ne sjedi skrštenih ruku. Kako su nam objasnili, preko svih graničnih prijelaza ove Policijske uprave od početka svibnja do kraja kolovoza prošlo je preko tri milijuna vozila, a tome treba dodati sva ona vozila domicilnog stanovništva i turističkih prijevoznika te brojnih turista koji dnevno prolaze prigradskim ulicama.

U ČETIRI MJESECA GOTOVO 26 TISUĆA REPRESIVNIH MJERA

„Kako bi protočnost tih putnika bila što bolja, granična policija je dala maksimalan angažman u organiziranju smjena policijskih službenika na graničnim prijelazima prema iskustvima od prošle godine, gdje smo detaljno analizirali u koje dane i u koje sate se stvaraju najveće gužve i prema tome formirali smjene na graničnim prijelazima. Osim toga, uoči turističke sezone obavili smo pripremne razgovore s predstavnicima graničnih policija susjednih zemalja. Sve to je dovelo da značajnog smanjenja čekanja na graničnim prijelazima i posljedično gužvama na cestama po Konavlima. Prošlogodišnja čekanja su bila i po četiri sata, dok je maksimalno čekanje ove godine bilo u prosjeku sat vremena“, objašnjavaju iz PU dubrovačko-neretvanske.

Što se tiče angažmana prometne policije, od početka svibnja do kraja kolovoza samo u dane vikenda na našim je prometnicama bilo angažirano 2074 policijskih službenika, a u spomenutom razdoblju poduzeto je gotovo 26 tisuća represivnih mjera, prvenstveno usmjerenih na sankcioniranje najtežih prometnih prekršaja koji dovode do najtežih stradavanja. Osim toga, poduzete su i brojne preventivne aktivnosti u vidu raznih upozorenja i preporuka građanima.
Tijekom turističke sezone PU dubrovačko-neretvanska je sustavno provodila pojačan nadzor prometa, posebno u dane vikenda kada je promet bio intenzivniji zbog smjene gostiju i pojačanog tranzita državljana trećih zemalja. U te dane prometne kontrole su se radila 24 sata dnevno.

A ni to još nije sve. Upravo zbog velikog broja vozila koja tranzitiraju prometnicama naše Županije, PU dubrovačko-neretvanske je ove godine započela provoditi kampanju „Vozi odmorno – stigni sigurno“. Radi se o kampanji koja je prvenstveno usmjerena na vozače koji putuju dugim rutama kroz Hrvatsku tijekom turističke sezone. Izrađeni su letci i plakati  sa savjetima i uputama o važnosti odmora prije i za vrijeme vožnje, a koji se dijele na graničnim prijelazima ove Policijske uprave i naplatnim kućicama. Plakati istog sadržaja postavili su se na odmorištima uz državnu cestu D-8 na području naše Županije.

Osim toga, poruke iz kampanje „Vozi odmorno – stigni sigurno“ se prikazuju na digitalnim info portalima na autocesti A-1. Turistička zajednica grada Dubrovnika i Hrvatske autoceste su putem svojih digitalnih platformi objavili poruku kampanje koju je snimio njen promotor, proslavljeni sportaš Marin Čilić. Ostvarena je i suradnja s počasnim konzulom Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske Mark Thomasom i počasnim konzulom Republike Albanije Ivanom Gjurašićem koji su ove poruke prenosili putem medija zemalja koje predstavljaju.

„VOZAČI ĆE UVIJEK GRIJEŠITI, ALI..“

No unatoč svim mjerama, prometnih nesreća još ima, uz neznatno povećanje u usporedbi s prošlom godinom. Nažalost, ne postoji čarobni štapić koji bi taj problem riješio, ali se konstantno treba raditi na mjerama koje mogu donekle smanjiti brojke. Zna to dobro i Denis Pavela, predsjednik udruge Sigurnost u prometu Dubrovnik.

„Kad govorimo o prometnim nesrećama, posebno onim najtežim, gledamo to kroz prizmu vozača. Ali bitna su tri faktora. Uz vozača, moramo promatrati vozilo, ali ne smijemo zaboraviti ni cestovnu infrastrukturu. Jer vozač će uvijek griješiti, jer svi griješimo, svi koji sudjeluju u prometu prekrše prometno pravilo ili naprave greškicu koja često ne dovede do prometne nesreće“, objašnjava Pavela.

Naglašava kako moramo napraviti sve da, kad se prometne nesreće dogode jer će se, nažalost, događati, ne dovedu do tragičnih posljedica.

„Moramo napraviti sve da ti ljudi ne stradaju. A tu govorimo prvenstveno o cestovnoj infrastrukturi. Konkretno, državna cesta D8, na našem području - imamo situaciju da su zaštitne ograde stare, rađene su prije 30-40 godina. Ne samo da ne štite vozača, nego ne mogu ni zadržati vozilo na cesti, jer su današnja vozila puno teža i najčešće ih probijaju. S druge strane, te ograde nisu uopće rađene za zaštitu vozača mopeda i motocikala. Najčešće prilikom njihovog pada na cesti dolazi do prolijetanja tijela ispod ograde ili nosač ograde ubija, često umjesto zaštite postaje 'giljotina' i usmrćuje vozača. Ne radimo ograde da budu odbojne, po cijeloj dužini“, kaže Pavela i dodaje kako bi se u slučaju odbojnih ograda došlo do odbacivanja vozača na kolnik i vjerojatno ne bi smrtno stradao.

Osvrnuo se i na hortikulturu uz cestu, uz spomen jedne od posljednjih prometnih nesreća s tragičnim ishodom u Gružu, gdje je vozač motocikla izgubio život.

„Žao mi je što se, kad se radila riva, nije napravila barijera između same ceste i šetnice. Tada bi se, u slučajevima poput ovih, motociklist odbio i ostao na cesti. Nije bitno tko je kriv, dogodila se nesreća. Ali pitanje je: jesmo li mogli spriječiti tragični ishod? Ne promatramo cestovnu infrastrukturu na način da štiti vozača, nego eto… Stavi klupu, stavi ovo, stavi ono. Koliko imamo spomenika uz cestu? Ti objekti pokraj ceste, koji su često na samoj osi ceste, ubijaju vozače“, kaže Pavela.

OD IDEALNE SLIKE IZ BAJKE DO TRAGEDIJE

Naglašava da su veliki faktor roditelji, edukacija i sustavna prevencija od najranije dobi. Smatra da se djeci ne trebaju braniti stvari, već s njima treba razgovarati, jer će, i ako im se zabrani uporaba primjerice romobila ili motocikla, oni onda sjesti na prijateljev.

„Roditelji i vlastitim primjerom pokazuju djeci. Imam osjećaj da svi romobil gledaju kao igračku, darivaju se za rođendane, pričest, krizme. Na društvenim mrežama idealna slike, kao iz bajke. Ali što slijedi nakon toga? Idealna slika iz bajke se često pretvori u tragediju. Zato što cesta ne oprašta, hladna je, surova, oštra, puna stakla… Ali, nema povratka. Često govorim – što bi naši vozači koji trpe velike posljedice radi prometne nesreće dali da im se može vratiti ta jedna sekunda“, govori Pavela.

Infrastruktura je realan problem, ali isto tako i problem koji se ne može riješiti brzo. Zato je puno pritiska na vozačima.

„Radi se o omjeru 50:30:20 - 50 posto je odgovoran vozač, 30 posto je do ceste, 20 posto vozilo. Jer vozila su puno sigurnija nego prije, ali upravo taj lažni osjećaj sigurnosti isto prevari vozača“, objašnjava Pavela.

Naglašava još jednom da ceste moramo učiniti sigurnijima, bez obzira na to što su takve kakve jesu, tako da budu u skladu s EuroRAP-om, inicijativom koja ima za cilj povećanje sigurnosti na cestama širom Europe.

STRPLJENJE, OPREZ I JOŠ MALO STRPLJENJA

No za vozače također ima savjete.

„Moraju poštovati prometne propise, imati strpljenje u prometu, posebno u srcu sezone, kad su velike kolone i kad je protočnost slaba, pogotovo na magistrali. Vozači postaju nestrpljivi pa se često kreće u opasna pretjecanja, ugrožavanje sudionika iz drugog smjera, slalom vožnju između vozila, nervoza. Strpljenje je jako bitno! Naravno, ne smiju konzumirati alkohol i voziti, trebaju prilagoditi brzinu, ne samo ograničenjima, već i uvjetima na cesti – je li tu zavoj, jesu li kišni dani…“, kaže Pavela.

I za kraj, podsjeća vozače da je u ponedjeljak počela nova školska godina i da sada moraju biti posebno pažljivi.

„Često se događa da roditelji djecu voze u škole i vrtiće na motociklima, ne smije se dijete ispod 12 godina voziti na motociklu. Kad ih prevoze u vozilu, stvarno ih molim da djecu ispod 135 centimetara visine voze u auto sjedalici, od 135 do 150 centimetara moraju sjedati nazad samostalno, uz korištenje pojasa, a sva djeca visine iznad 150 centimetara se mogu voziti naprijed. Također, vozači moraju znati da je u blizini škola ograničenje brzine 40 kilometara na sat, a moraju uvijek imati na umu da su djeca mala, zaigrana, za njih prvi razred ne znači ništa, oni su još uvijek po osjećaju kao da su u vrtiću. Često prelaze put između parkiranih vozila, mali su i moramo paziti na njih. Pozivam roditelje da iskoriste ove dane i da sa svojim mališanima prođu dionicu od doma do škole i ukažu im na sve opasnosti koje će ga sutra čekati u prometu“ zaključio je Pavela.