Prije 47 godina, 21. lipnja 1978., oko pet ujutro, na prvi dan kalendarskoga ljeta, Velu Luku na Korčuli pogodio je veliki plimni val, kojeg neki zovu i tsunamijem. Prvi plimni val bio je u 5.15 sati, a posljednji oko 9.40 sati. Bilo ih je ukupno sedam do osam, a plimni val u 7.40 sati bio je najrazorniji i najveći. Kako bilježe kronike, valovi su bili visoki i do šest metara, more je prodrlo u prvi red kuća i objekata, a brodovi su završili na rivi.

Istoga dana plimni val je pogodio i Dubrovnik, točnije područje Batale, ali bio je daleko manjih razmjera.

Za Velu Luku ovaj je val iza sebe ostavio ogromnu materijalnu štetu. Taj dio Korčule poharao je plimni val koji je uzrokovao, kako se kasnije utvrdilo, meteorološki tsunami. U nekoliko sati more je dotad neviđenom snagom prodrlo u prvi red kuća, poplavilo objekte, izbacilo brodice na kopno. Potom se povuklo i pogledima izložilo dno velolučke vale samo da bi uslijedio još veći, razorniji udar. 

Kao posljedica razornog djelovanja morske vode pomiješane s preko tri i pol vagona maslinova ulja, motornim uljima, fekalnim vodama, preko vagona i pol vina, otrovima iz ljekarne i poljoprivredne apoteke te morskim muljem prouzrokovane su ogromne i teško nadoknadive materijalne štete. Ukupna direktna šteta iznosi 131 milijun dinara, više od 23 posto nacionalnog dohotka općine Korčula. 

Danas potvrđena teorija o slučaju iz Vele Luke je da se radilo o putujućim valovima vidljivim u polju tlaka zraka s rezonantnim prijenosom energije u more. Riječ je o takozvanim meteorološkim tsunamijima koji nastaju kada poremećaj tlaka zraka putuje nad morem jednakom brzinom kao i valovi tsunamija. Tada dolazi do rezonantnog prijenosa energije iz atmosfere u more. Ti poremećaji u tlaku zraka nastaju u vrlo specifičnim i rijetkim uvjetima u atmosferi kod vrlo jakih nestabilnih jugozapadnih do zapadnih struja na visini od oko pet kilometara, dok je vjetar pri površini vrlo slab. Oni su često široki nekoliko desetaka kilometara pa stoga valovi pogode jednu uvalu, dok se nekoliko desetaka kilometara dalje ništa značajno ne dogodi. Tako nastali valovi otvorenog mora pojačavaju se približavanjem obali te se višestruko amplificiraju u uvalama koje imaju visok faktor pojačavanja. Osim poplave Vele Luke u lipnju 1978. godine, neke od izraženih poplava zabilježene su u Starom Gradu i Malom Stonu, Malom Lošinju, cijelom srednjem i južnom Jadranu. Ta pojava se javlja diljem svijeta, postoje istraživanja fenomena meteoroloških tsunamija na svim kontinentima, osim Antarktike. 

U Dubrovniku nije bilo tolike štete, prisjeća se Ivo Batričević koji je osobno gledao ovaj plimni val. Tada su poplutali stanovi oko kafića Orka na Lapadskoj obali, ali nije bilo kao u Veloj Luci.

You Tube ovog meteorološkog tsunamia je objavio Dubravko Kaminski, inače stanovnik Batale.