Izvor Ombla je izvor Rijeke dubrovačke i nalazi se sjevero-zapadno i oko 5 kilometara od  Dubrovnika, u mjestu Komolac, podno stijene poznatije kao Golubov kamen. Izvor Ombla je  ujedno i glavni izvor pitke vode za šire područje Grada Dubrovnika. No ovo je najveći izvor  slatke vode za čitavo šire Dubrovačko područje, te o njemu ovisi veliki dio od 70.000 –  90.000 stalnih stanovnika i gotovo sav turistički kapacitet Dubrovačko-neretvanske županije  (~5 milijuna noćena/godišnje). Stoga s pravom ovaj izvor možemo nazvati „Vrelo života“  Grada Dubrovnika. Izvor Omble, za razliku od drugih manjih izvora pitke vode (Bota,  Orahovac, Račevica, Vrelo, Podvrelo, Vrijesna glavica) nalazi se gotovo na razini mora, a  duboki kanal čak odlazi i značajno ispod nivoa mora. Time je ovaj izvor izrazito ugrožen  potencijalnim prodiranjem mora u unutrašnjost uslijed izdizanja mora (djelovanjem  klimatskih promjena) i smanjenja deponiranih razina slatke vode (suše; potrošnja u gornjem  dijelu sliva Trebišnjice). Ujedno je ugrožen i ljudskim djelatnostima i onečišćenjem u gornjem  dijelu sliva rijeke Trebišnjice (teška industrija u Gackom polju i oko Trebinja, poljoprivreda u  Popovom polju).  

Istraživanja izvorišnog dijela Rijeke Dubrovačke i izvora Ombla, obavljena tijekom ljeta 2022. godine, čine do sada najopsežnija istraživanja ovog potopljenog sustava.  Istraživanja su zajednički inicirali Dubrovačko-neretvanska županija, Grad Dubrovnik i Javna  ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije,  svatko u svojoj nadležnosti, a u svrhu očuvanja, zaštite i valorizacije ovog neprocijenjovog  ekosustava. Ranija istraživanja koncentrirana su uglavnom na suhe dijelove sustava poznate  kao Vilina špilja (ulaz na 130 m iznad izvorišnog jezerca), dok je potopljeni dio sustava  bazično istraživan samo tijekom planiranja izgradnje tehničkih tunela za potrebe planirane  hidroelektrane Ombla (1970.-1980.). Ovim istraživanjem napravljen je prvi precizni nacrt  sustava, te istražena poveznica između izvorišnog jezerca i podzemnih kaverni, te tunela i  sifona do kojih vode tehnički tuneli. Time je napravljena i rekonstrukcija kako je sustav izgledao prije bušenja i gradnje tehničkih tunela. Izrađen je i precizni 3D prikaz sustava koji  može poslužiti za daljnje planiranje aktivnosti zaštite vodonosnika, bioraznolikosti i područja  zaštićenim ekološkom mrežom Natura 2000. Obavljen je uron u duboki sifon i utvrđeno je da  sustav ide u dubinu preko 100 m dubine, čime je potvrđeno da ujedno postoji velik  potencijal za prodiranje slane vode u sustav (-100 m ispod razine mora). Rezultati  biospeloloških (faunističkih) istraživanja, kao i istraživanja fizikalno kemijskih paramaetara,  teških metala, te mikroplastike u vodi, pokazuju da se radi o vrlo zdravom ekosustavu. Ovim  putem je po prvi put u izvoru potvrđena prisutnost populacije čovječje ribice (Proteus  anguinus) nalazom tri juvenilne jedinke, kao ipotvrda da dolazi do njezinog prirodnog  razmnožavanja. Ova osjetljiva vrsta preferira čiste vode i može se koristiti kao indikatorska  vrsta kvalitete vode. U špilji obitava i najveća i najzdravija populacija ugroženog endema  popovske gaovice (Delminichthys ghetaldi).  

Ovim putem, kao znanstvenici i autori predmetnog istraživanja, želimo dematirati krive navode iznesene u senzacionalističkom članku pod naslovom „Jezivo onečišćenje u  izvoru koji napaja čitavo dubrovačko primorje!“ autora Ruđer Novaka, objavljenog na portalu  Čisto podzemlje. Članak je objavljen bez znanja autora istraživanja i izvještaja, te uz  nametanje naslova i teza koje nemaju osnovu u činjenicama iznesenima u izvješću. Naprotiv,  rezultati stručne analize ukazuju da s radi o vrlo vrijednom i očuvanom lokalitetu sa  potvrđenim populacijama ugroženih indikatorskih vrsta špiljske faune. Testiranjem uzoraka  vode utvrđeni su vrlo dobri fizikalno-kemijski uvjeti, te je nadalje i analiza teških metala  također pokazala dobro stanje vode. Naime, činjenica jest da je u izvorišnom jezercu  zabilježena i manja količina mikroplastike, što je očekivano s obzirom da voda u izvoru  potječe iz Popovog polja, te povijesnih tehničkih zahvata vezanih za planiranu hidroelektranu  (tuneli). Količina mikroplastike ne odudara od količine koja je prisutna i u drugim izvorima  pitke vode. Navedene količine nisu zabrinjavajuće za takav tip izvora, te je potrebno  napomenuti da se ta voda još dodatno procesuira prije puštanja u vodovod. Uzorak koji je  testiran uzet je na ulaznom jezercu, dok se voda za piće pumpa iz dubljeg dijela špiljskog  sustava.  

Tijekom istraživanja registriran je i uklonjen veći dio zaostalog građevinskog  otpadnog materijala iz špiljskog sustava (ulazne kaverne), dok je za ostatak građevinskog otpada napravljena procijena količina koje je potrebno ukloniti (primarno iz tunela). Ne radi  se o nikakvim „jezivim“ količinama niti tipovima otpada i takva interpretacija je potpuno  nametnuta u članku na portalu Čisto podzemlje radi izazivanja senzacije. Procijena količina  otpada je i napravljena sa namjerom poboljšavanja stanja u tom podzemnom objektu i  podatci su preliminarno dojavljeni nadležnim institucijama, te im se bude poslao i završni  izvještaj kada bude gotov do 1.11.2022.  

Izvorišna zona Omble predstavlja jedan od najljepših i najznačajnijih krških izvora u regiji, dok je podzemni špiljski sustav (suhi i potopljeni dio) iznimno važan kao vodonosnik, te  centar bioraznolikosti. Upravo bioraznolikost izvorišta Omble, odnosno čovječja ribica i  popovska gaovica su indikator zdravog i čistog ekosustava, gdje Dubrovnik kao jedan od  gradova diljem svijeta može piti vodu direktno iz slavine, što danas u nekim dijelovima svijeta  nije moguće, odnosno je rijetkost.  

Molimo sve medije da ne sudjeluju u krivom citiranju našeg istraživanja i da se za sve podatke i analize slobodno obrate autorima istraživanja, a ne trećim strankama željnim  senzacije i samopromocije. U prilogu šaljemo i par prekrasnih fotografija iz izvora Omble koje  se nadamo da budete prenjeli zajedno sa našim demantom u cijelosti - navodi Jelić.